Voda je presudna za naše zdravlje i život, jer opskrbljuje stanice kisikom i hranjivim tvarima, a istodobno uklanja otpadne tvari iz tijela. Ključ našeg tijela je da bude pravilno hidratizirano, što znači da u tijelu održavamo potrebnu količinu vode. Voda ima važnu ulogu u regulaciji tjelesne temperature, zaštiti organa i vezivnog tkiva.

Zakaj je potrebno piti vodo?

Tijelo odrasle osobe sastoji se od preko 60% vode. Voda je osnovna komponenta naših stanica, tkiva i tjelesnih tekućina. Budući da tijelo neprestano gubi vodu, izuzetno je važno izgubljenu vodu nadoknaditi pijenjem. Voda se gubi mokraćom, znojenjem, povraćanjem i fekalijama te izdahnutim zrakom. Pijenje vode također je potrebno tijekom normalne tjelesne aktivnosti, ali je uvijek prilagođavamo težini, tjelesnoj aktivnosti, temperaturi okoline i bolesti. Posebno mala djeca gube ogromnu količinu vode zbog crijevnih infekcija.

Stoga je važno ojačati svijest da moramo neprestano voditi računa o pravilnoj hidrataciji tijela, jer je tijelu za njegovo funkcioniranje potrebna stalna količina vode, koja se najlakše zamjenjuje pijenjem kvalitetne vode.

Jesmo li dovoljno hidratizirani?

Količina vode koju pijemo ovisi o našoj težini, vanjskoj temperaturi i našoj tjelesnoj aktivnosti. Postoje različiti načini izračunavanja. Općenito, odrasli bi trebali unositi oko 2 - 2,5 litre vode dnevno ili 1 decilitar na 3 kg tjelesne težine. Dakle, ako imate 80 kg trebate 2,6 litara vode dnevno, a dijete od 30 kg treba 1 litru vode dnevno.

Ne zaboravite dodati dodatnu vodu tijekom intenzivnog vježbanja i na vrućini.
Također je vrlo važno kada pijemo vodu. Najvažnije vrijeme za piće vode je pola sata prije obroka – prije doručka, ručka i večere. Ne pijemo vodu dok jedemo, jer voda, posebno alkalizirana, smanjuje djelovanje želučane kiseline, koja je tijelu potrebna da probavi hranu.
Nakon 50. godine osjećaj žeđi počinje se postupno smanjivati, što dodatno pridonosi nedovoljnom pijenju vode. Kad unesemo manje vode nego što je izgubimo, govorimo o nedostatku vode, što može dovesti do dehidracije. Prvi i pouzdani znak nedostatka vode koji lako možete primijetiti je boja urina. Mokraća tamnožute, čak narančaste boje, govori vam da pijete premalo vode. Bubrezi su vam u ovom slučaju vrlo zauzeti, jer moraju izlučivati toksine iz tijela u tako koncentriranom urinu. Kada se pravilno hidratizira, mokraća je gotovo bezbojna ili svijetložuta. Uobičajeni znakovi dehidracije također su zatvor, suha usta, glavobolja, umor, razdražljivost, suhe i ispucale usne ... Teška dehidracija može dovesti do oštećenja svijesti, zatajenja bubrega i opasnosti po život.

Ako tijekom čitanja ovih podataka ustanovite da vašem tijelu kronično nedostaje vode, nemojte početi piti ogromnu količinu vode odjednom! Tijelu će trebati neko vrijeme da upije vodu u stanice. Bolje je piti na gutljaje, a ne pola litre i to vrlo često. Zatim postupno povećavajte količinu vode za jednu čašu dnevno, istodobno pažljivo prateći urin. Ako naglo povećate unos vode na 2 litre, potrebno je povećati unos soli. Svakako je potreban oprez kod kroničnih bolesti bubrega i srca.

Pijenje drugih tekućina ne može nadomjestiti vodu

Rasprostranjena je zabluda da potrebni unos vode mogu zamijeniti druge tekućine poput juha, sokova, alkoholnih pića, kofeinskih napitaka, ... Juhe, biljni čajevi, svježe cijeđeni sokovi zasigurno povoljno djeluju na naše tijelo, ali ne mogu zamijeniti unos vode. Zapamtite da je naše tijelo sastavljeno od vode, a ne od sokova ili piva. Iako takva pića sadrže vodu, osim vode sadrže i tvari koje nas dehidriraju (šećer, alkohol).

Vrlo je važno koje ste navike uspjeli usaditi svojoj djeci. U „modernim“ društvima djecu se prečesto uči piti umjetna, zaslađena, gazirana pića, a mnoga djeca ne piju dovoljno „obične“ vode. Imajte na umu da djeca i njihova tijela također trebaju vodu.

Konzumirana hrana također je izvor tekućine

Otprilike 20 % tekućine dobiva se i iz unesenog voća i povrća. Povrće s najvećim udjelom vode (više od 90 %) su krastavci, rajčica, salata, tikvice, lišće celera, zelena paprika, brokula, cvjetača. Što se tiče voća, lubenica ima daleko najviše vode, a preko 90 % vode također sadrže grejp i jagode. Uz to, voće i povrće je bogato elektrolitima kao što su npr. magnezij, kalcij, kalij, natrij, koji su našem tijelu potrebni za održavanje hidratacije.  

Pročišćavanju vode pomaže dodavanje svježeg bilja poput mente, matičnjaka, organskog soka od limuna, prstohvata prirodne soli, kriške krastavaca i slično.

Pijenje vode presudno je u kroničnim bolestima i u fazi detoksikacije

Kada stimuliramo svoje tijelo na detoksikaciju, neophodno je pijenje dovoljne količine vode. U suprotnom, postoji rizik da se otpadne tvari ne izluče iz tijela, već se ponovno apsorbiraju u tijelo zbog nedostatka vode. Nećete biti zadovoljni rezultatima detoksikacije ili rezultatima liječenja kroničnih bolesti ako ne pijete dovoljno vode, jer će napredak i uspjeh liječenja biti znatno lošiji, nego što bi bio s pravilnom hidratacijom.

Kod kroničnih bolesti tijelo treba podržati i pomoći mu da svu svoju energiju usredotoči na oporavak i zacjeljivanje. Stoga mu treba dovoljno kvalitetne vode, pravilna prehrana i pravilno prilagođavanje načina života.

Zanimljiva su otkrića dr. Fereydoona Batmanghelida, autora knjige „Tijelo poziva na vodu“. Vjeruje da kronična dehidracija može uzrokovati bolest. Suha usta nisu jedini znak žeđi, čak i ponavljajuće neinfektivne i kronične boli mogu signalizirati kritični lokalni nedostatak vode iz kojeg se mogu razviti bolesti. Tvrdi da pravilnim pijenjem vode možemo spriječiti i poboljšati dispeptičku bol, reumatoidni artritis, anginu pektoris, križobolju, migrenu i druge glavobolje, povišeni krvni tlak, alergije, astmu pa čak i smanjiti prekomjernu težinu. U svojoj knjizi navodi mnoge primjere poboljšanja ovih zdravstvenih stanja jednostavnim povećavanjem unosa vode odgovarajućom hidratacijom.

Za održavanje i vraćanje zdravlja od izuzetne je važnosti i održavanje kiselinsko-bazne ravnoteže u tijelu. Voda pomaže pri stvaranju alkalnosti u tijelu, jer uzrokuje izlučivanje kiselina iz tijela i zamjenjuje ih bazama.

Pijemo li kvalitetnu vodu?

Voda iz slavine sadrži i niz štetnih „aditiva“ – klor kao sredstvo za uništavanje opasnih mikroorganizama, niz teških metala poput arsena, žive, olova, mnogo pesticida, nitrita ... Korištenje odgovarajućih filtara koji uklanjaju teške metale, pesticide i ostale otrovne tvari je stoga vrlo dobrodošlo, da ne kažemo potrebno.

Na kvalitetu vode utječe i materijal iz kojeg pijemo vodu. Nije isto ako pijemo vodu koja je flaširana i dugo stoji na policama trgovina ili ako pijemo svježu izvorsku vodu u staklenim posudama. Staklo je najprikladniji materijal za vodu, jer ne izlučuje ništa u vodu.

Boce uglavnom sadrže antimon, acetaldehid, bisfenol (BPA) i DHEA. Sve te štetne tvari prelaze u vodu i djeluju kao hormonski poremećaji u tijelu. Njihov se sadržaj u vodi povećava s vremenom i izloženošću visokim temperaturama. Uz to, plastika predstavlja izuzetno opterećenje za okoliš. Iz svih gore navedenih razloga, savjetujemo vam da izbjegavate piti flaširanu vodu.

Ključne mjere za pravilnu hidrataciju tijela

1. Svakodnevno pijemo dovoljnu količinu kvalitetne vode.
2. Jedemo više povrća i voća koje sadrži puno vode.
3. 3.    Fizički smo aktivni – svaka vježba ili pokret povećava tjelesnu cirkulaciju, što povoljno utječe na elektrolite, a istodobno omogućuje ulazak više hranjivih tvari u stanice.
4. 4.    Konzumiramo dovoljno prirodne morske soli koja zbog sadržaja natrija pridonosi ravnoteži vode u tijelu i uravnoteženoj vrijednosti kalija. Natrij i kalij pomažu u hidrataciji, a istodobno povećavaju alkalizaciju tijela.
5. Na hidrataciju posebno obratite pažnju tijekom detoksikacije i kronične bolesti.